Zašto su klinička ispitivanja bolja od osobnih iskustava
Aug 11, 2014 11:07:52 GMT 1
ala45lala likes this
Post by Vanda on Aug 11, 2014 11:07:52 GMT 1
Nedavno sam pročitala knjigu od doktorice Nele Sršen (svi ste čuli za nju) i ona u svojoj knjizi ima jedan odlomak o alternativi, ne preporučuje nijedan od tih pripravaka (da ne bi bilo ona mi je rekla da smijem), ali o tim pripravcima piše na način da su se pokazali djelotvorni u borbi protiv karcinoma, i da ih pacijenti mogu uzimati za liječenje ili kao potporu liječenju.
Točno znam koje je sve pripravke navela, to su imela, graviola, essiac čaj, hrskavica morskog psa, vitadox (otrov škorpiona), Di bella koktel (ni ne znam što je to), Pantellinijev kalijev askorbat, Maruyama cjepivo. Osim toga, spominje još i radiofrekventnu ablaciju, ablaciju mikrovalovima i biološku imunoterapiju. Ne znam zašto je radiofrekventna ablacija u poglavlju gdje se spominje alternativna medicina.
Točno sam si zapisala sve to jer me zanimalo koje podatke o tome mogu pronaći. I ništa službeno ona u knjizi od toga ne preporučuje, jer ne smije, ali niti je bilo što negativno o tome napisala, nego da su se ti pripravci pokazali djelotvornima kod karcinoma. Iako su studije za pojedine pripravke pokazale suprotno.
Da li je navela reference na nekoliko neovisnih kliničkih, dvostruko slijepih istraživanja koja su pokazala da su ovi tretmani efikasni? Ukoliko nije, onda je sve ovo napisano njeno mišljenje, koje je u potpunosti neosnovano i ne poduprto dokazima.
Recimo da nas zanima pitanje koliko prosječan čovjek može popiti piva da se napije. Ja popijem dva velika piva i vrti mi se u glavi. Da li iz svojeg iskustva mogu tvrditi da su dva piva svakome na ovome svijetu dovoljna da se napije? Ako kažete ne, zašto ne?
Ajmo reći da smo pitali i jj-a i Petru koliko oni mogu popiti pive. Recimo da je jj rekao da može 10, a Petra pet. Medijan ovih vrijednosti je 5 (medijan biram jer srednja vrijednost nije pogodna za podatke sa malim brojem uzoraka i čija je distribucija nepoznata). Da li je ovo istraživanje dovoljno da kažemo da je 5 piva svakome dosta da se napije?
Nije. Zbog puno razloga: premali broj ispitanika. Koliko bi bilo dovoljno? 100? 1000? 10 000? Odgovor je: pto više, to bolje. AL nije dovoljno imati velik broj ispitanika, treba imati i reprezentativan uzorak ispitanika. Dakle uzorak mora biti stanivništvo zemlje u malom: mora imati isti udio žena i muškaraca kao svjetska populacija, te isti udio rasa i ljudi po dobnim skupinama. Nije svejedno pitate li prosječnog tridesetogodišnjeg Hrvata nogometnog navijača koliko može pita popit, i stogodišnjeg zen budista iz Japana.
Što je s negativnom kontrolom? Kako ćemo mi znat da li su ljudi pijani? Možemo im mjeriti količinu alkohola u krvi. Međutim često čitamo u novinama o ljudima koji su imali visoku količinu alkohola u krvi, a uspjeli su nekako sjest za volan auta i vozit. Znači nije nam ni on neka relevantna vrijednost. Ajmo pitat ljude da li su se napili! Al nije li to previše subjektivno? Samo saznanje da ste u ispitivanju može promijeniti rezultate. Možda ja inače popijem samo jednu pivu, al me bilo sram reći tako malo pa sam povećala količinu. Možda Petra može zgromit cijelu kašetu, al joj je isto bilo to neugodno reć.
Znači treba nam i negativna kontrola - ljudi koji će pit bezalkoholnu pivu, ali neće to znat. E sad, što je s pipničarem koji će distribuirat pive ispitanicima? Treba li on znati kome što daje? Ako pipničar zna kome što daje, možda će nesvjesno davati bezalkoholnu pivu ženama jer one ionako ne vole pivu? Ili će, znajući da je JJ u kontrolnoj skupini, napravit sažalnu facu dok mu daje lažno pivo pa će jj znad da je dobio placebo pivu. Potoje istraživanja u kojima su se ljudi uspjeli "napiti" od obične vode jer su mislili da piju vodku. Dakle vrlo je bitno da jj NE zna da je u kontrolnoj skupini. Znači ni jj ni pipničar koji toči pivo ne smiju znati koje pivo ispitanici piju dok istraživanje nije govoto. I to vam je dvostruko slijepo kliničko ispitivanje. Ispitivanje u kojem ste maksimalno isključili bilo kakav subjektivan doživljaj: ispitivač ne zna tko je pio pravu stvar i teko ne može nesvjesno ocijeniti one stvarno pijane kao pijanije nego jesu. Ispitanici ne znaju što su dobili pa tako uzimamo u obzir efekt placeba koji može biti vrlo moćan. I imamo velike skupine ispitanika, po mogućnosti iz raznih zemalja (multicentrično kliničko ispitivanje) kako bi uzeli u obzir da neke rase ljudi slabije podnose pivu od druge.
